Digitalizacija za zelenu tranziciju
Do 2030. digitalna osnova pokreće klimatsko djelovanje, praćenje okoliša i pravednu zelenu tranziciju.
Doprinosi ishodu CPD-a: Inkluzivni zeleni rast
Stvarnost i pokretači
Odakle krećemo
Sistemska fragmentacija
Fragmentirane nadležnosti zahtijevaju strukturiran, višenivovski mehanizam koordinacije. Iako postoje brojne digitalne inicijative, one djeluju kao izolovana ostrva. Neke inovacije ostaju zarobljene u pilot-fazi ili unutar jednog nivoa vlasti, ne uspijevajući se proširiti u koordinisane sisteme na nivou cijele zemlje. Donosioci odluka imaju fragmentiranu sliku stvarnog stanja prirode i klime u zemlji.
Nedostatak podataka, interoperabilnosti i anticipativnog upravljanja
Uporni nedostaci u podacima i problemi interoperabilnosti utiču na praćenje (zagađenje, bioraznolikost, otpad) i finansijsko planiranje. Sistemu nedostaje dovoljan anticipativni kapacitet za odgovor na nove regulatorne zahtjeve EU, što stvara rizike neusklađenosti. U pojedinim oblastima sektor je u stanju „bogatom podacima, a siromašnom informacijama“, jer se podaci ne objedinjuju i ne pretvaraju u korisne informacije za zajednice, donosioce politika, akademsku zajednicu i druge.
Nedovoljni kapaciteti i napori za inkluziju
Sposobnost javnog sektora da upravlja zelenom tranzicijom ovisi o vanjskoj podršci. Postoji potreba za praktičnim smjernicama, posebno u vezi s instrumentima finansiranja, regulatornim dizajnom i praktičnom primjenom za općine i mala preduzeća. Pravednu tranziciju tek treba adresirati. Dimenzije inovacija, ekonomskog razvoja, zdravstva, finansija i mladih potrebno je snažnije uključiti u zelenu tranziciju.
Ključni trendovi koji oblikuju promjene
Šta pokreće promjenu
Očekivani „šok“ CBAM-a od 2026.
Usklađenost s CBAM-om (mehanizam EU za graničnu prilagodbu emisija ugljika) ujedno je i digitalni izazov. Zahtijeva kontinuirano, detaljno digitalno praćenje intenziteta ugljika na nivou postrojenja (MRV). Oslanjanje na ručno izvještavanje, procijenjene vrijednosti i godišnje prosjeke može biti nedovoljno za ispunjavanje strogih standarda verifikacije EU.
Regulatorni okviri za zeleno finansiranje
Uspostavljaju se regulatorni okviri za zeleno finansiranje radi privlačenja održivih ulaganja, što ukazuje na zaokret ka uključivanju okolišnih kriterija u finansijske sisteme. Kako finansijske institucije prelaze na algoritamsko ESG ocjenjivanje (ESG — okolišni, društveni i upravljački kriteriji; EU SFDR, EU taksonomija), provjerljivi okolišni podaci postaju neophodni.
Strateško planiranje za ciljeve dekarbonizacije i prilagodbe
BiH napreduje u strateškom klimatskom planiranju, uključujući integrisani Nacionalni energetski i klimatski plan, radi ispunjavanja s EU usklađenih ciljeva dekarbonizacije i prilagodbe. Ostvarivanje ciljeva ublažavanja i otpornosti ovisi o snažnoj digitalnoj osnovi, npr. digitalni MRV za emisije, podatkovni sistemi za praćenje klimatskih rizika, sistemi ranog upozoravanja, anticipativno planiranje itd.
Naš plan
Šta ćemo uraditi, 2026–2030
8 oblasti angažmana u kojima će UNDP sarađivati s partnerima na provođenju ovog stuba.
-
Sistem ranog upozoravanja na više opasnosti (MEWS)
Nadovezujući se na rad DRAS-a, koordinacija i podrška institucijama na državnom i entitetskom nivou u razvoju sistema ranog upozoravanja zasnovanog na mobilnim tehnologijama, radi pružanja ujednačenih upozorenja u realnom vremenu lokalnim zajednicama, u skladu s pravnom stečevinom EU.
-
Digitalni pokretači cirkularne ekonomije
Podrška primjeni Industrije 4.0 (IoT, AI, pametna proizvodnja) i digitalnih alata poput digitalnih pasoša proizvoda i platformi „proizvod kao usluga“, koji omogućavaju cirkularne poslovne modele, smanjuju potrošnju resursa i povezuju zelenu tranziciju s konkurentnošću privatnog sektora.
-
Digitalizacija za prirodu i bioraznolikost
Podrška zaštićenim područjima u zemlji kroz digitalno prisustvo i promociju, te inicijative „građanske nauke“ za očuvanje prirode i bioraznolikosti.
-
Podrška okolišnom informacionom sistemu na nivou zemlje
Podrška razvoju integrisanog okolišnog informacionog sistema koji povezuje ključne okolišne registre i skupove podataka, omogućavajući harmonizovano praćenje i izvještavanje na svim nivoima vlasti te usklađivanje sa zahtjevima EU za izvještavanje o okolišu.
-
Digitalni blizanci za upravljanje slivovima
Podrška tehnološkom unapređenju hidroloških stanica u slivovima rijeke Save i jadranskog sliva radi stvaranja prediktivnih simulacijskih modela za scenarije bujičnih poplava (uz korištenje umjetne inteligencije) te osiguranje automatizovane razmjene podataka između entitetskih agencija.
-
EMIS za stambeni sektor i MSP
Proširenje Informacionog sistema za upravljanje energijom (EMIS) s javnih objekata kako bi se MSP-ima pružili besplatni digitalni alati za praćenje energetskog intenziteta, te uvođenje stambenog modula za usmjeravanje subvencija za grijanje domaćinstvima ugroženim energetskim siromaštvom.
-
Digitalni MRV za CBAM / održivu energiju
Podrška razvoju sigurnih baza podataka (potencijalno zasnovanih na blockchainu) za praćenje, izvještavanje i verifikaciju (MRV) emisija stakleničkih plinova, kako bi teška industrija uskladila poslovanje s CBAM-om EU pružanjem podataka na nivou postrojenja.
-
Digitalizacija za ESG
Korištenje digitalnih alata za pomoć kompanijama u usklađivanju s međunarodnim standardima održivosti i provođenje ESG pilota (npr. unapređenje održivog upravljanja događajima i kompenzacija neizbježnih emisija putem platforme TvojCO2.ba).
Postanimo partneri na ovome
Ostvarimo zajedno: Digitalizacija za zelenu tranziciju
Ove oblasti su poziv. Ako vaša organizacija može osmisliti, su-finansirati ili zajedno sa nama provesti bilo koju od njih, kontaktirajte nas.