Okvir Odgovorne institucije i socijalna inkluzija
Sajber-sigurnost i provođenje zakona
Do 2030. Bosna i Hercegovina ima koordiniranu, s EU usklađenu sajber-otpornost i alate za digitalno pravosuđe i zaštitu ljudi na internetu.
Doprinosi ishodu CPD-a: Odgovorne institucije i socijalna inkluzija
Stvarnost i pokretači
Odakle krećemo
Bosna i Hercegovina suočava se sa značajnim izazovima u oblasti sajber-sigurnosti i digitalizacije agencija za provođenje zakona, obilježenim fragmentiranim stanjem sajber-sigurnosti i radom u izolaciji:
Fragmentirano upravljanje sajber-sigurnošću
Bosna i Hercegovina nema CSIRT (tim za odgovor na kompjuterske sigurnosne incidente) na državnom nivou ni djelotvornu koordinaciju odgovora na sajber-incidente te se oslanja na fragmentirane i neujednačene odbrambene mehanizme na entitetskom nivou. Značajni nedostaci i dalje postoje u usklađivanju zakonodavstva s direktivama EU (NIS2, Akt o podacima, GDPR). Operativna zrelost i kapaciteti postojećih CSIRT-ova su niski, jer institucije teško privlače i zadržavaju stručnjake za sajber-sigurnost u javnom sektoru. Sajber-inicijativama nedostaje mehanizam dugoročne održivosti.
Izolovanost i „slijepe tačke“ u provođenju zakona
Bezgranična priroda sajber-kriminala sukobljava se s teritorijalno organizovanim provođenjem zakona u BiH, kojem nedostaju integrisani sistemi razmjene podataka. Napredak je ostvaren u pojedinim oblastima, ali policijski sektor, posebno u Federaciji BiH, pati od izostanka digitalnog upravljanja i integrisanih sistema. Postojećem sistemu i dalje nedostaju alati i obuka za istraživanje tehnološki potpomognutog rodno zasnovanog nasilja, jer se prijetnje na internetu još uvijek doživljavaju kao „virtuelne“ ili manje štetne.
Ranjiva kritična infrastruktura, privatni sektor i građani
Mnogi sektori kritične infrastrukture (energetika, zdravstvo, telekomunikacije…) i subjekti privatnog sektora posluju po dobrovoljnim sigurnosnim standardima, jer su zaobiđeni naporima koji štite upravu i uspostavljaju mehanizme zaštite usmjerene na javnu upravu. Kritična infrastruktura, privatni sektor i građani (posebno žene) izrazito su ranjivi i podložni sistemskoj paralizi u slučaju većeg incidenta.
Ključni trendovi koji oblikuju promjene
Šta pokreće promjenu
Umjetna inteligencija „demokratizuje“ sajber-kriminal
Zlonamjerni akteri koriste sve veću sofisticiranost alata umjetne inteligencije (AI) za razvoj naprednijih i teže uočljivih metoda napada. Razumijevanje ovih rizika ključno je za razvoj djelotvornih protivmjera.
Usklađivanje s politikama EU
Direktiva NIS2, GDPR, Direktiva o nasilju nad ženama i drugi propisi EU postavljaju stroge zahtjeve za razvoj cjelovitog nacionalnog sistema sajber-sigurnosti i borbe protiv sajber-kriminala. Bez CSIRT-a nema integracije s jedinstvenim digitalnim tržištem EU.
Geopolitika i sajber-prijetnje
Zapadni Balkan, a posebno Bosna i Hercegovina, sve su vidljivije mete, a lokalni i regionalni trendovi ukazuju na porast napada koje sponzorišu državni i nedržavni akteri, što pokazuje da „sigurnost kroz nejasnoću“ nije održiva odbrambena strategija za BiH.
Naš plan
Šta ćemo uraditi, 2026–2030
8 oblasti angažmana u kojima će UNDP sarađivati s partnerima na provođenju ovog stuba.
-
Podrška operacionalizaciji CSIRT-ova
Pružanje tehničke podrške državnom i entitetskim CSIRT-ovima za postizanje SIM3 zrelosti i članstva u FIRST-u, uključujući uspostavu obavezne „jedinstvene kontakt tačke“ radi usklađenosti s Reformskom agendom EU.
-
Djelovanje protiv tehnološki potpomognutog rodno zasnovanog nasilja (GBV)
Podrška harmonizaciji pravnih okvira (Direktiva EU o nasilju nad ženama) radi inkriminisanja nasilja na internetu te opremanje policije forenzičkim alatima i kapacitetima za djelotvorno procesuiranje rodno zasnovanog nasilja na internetu.
-
Jačanje sajber-sigurnosti u pravosuđu
Podrška uspostavi internog CSIRT-a za Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) radi zaštite digitalnih sistema pravosuđa uz praćenje u realnom vremenu i automatizovane obavijesti za osjetljive pravosudne podatke.
-
Otpornost ključne infrastrukture
Pružanje podrške u identifikaciji i definisanju podrške „pružaocima kritičnih usluga“ u sektorima izvan javne uprave (npr. energetika, digitalne usluge…) radi usklađivanja s Direktivom EU NIS2.
-
Policijski rad vođen obavještajnim podacima
Proširenje postojećih digitalnih sistema (npr. praćenje malokalibarskog i lakog oružja – SALW) i uvođenje istražnih alata u agencije za provođenje zakona širom zemlje radi procesuiranja tehnološki potpomognutog govora mržnje, dezinformacija i rodno zasnovanog nasilja.
-
Akademska specijalizacija u sajber-sigurnosti
Institucionalizacija master programa iz sajber-sigurnosti na Univerzitetu u Sarajevu kao punopravnog studija. Opremanje laboratorija i aktivno podsticanje upisa žena radi smanjenja ključnog nedostatka vještina.
-
Institucionalizacija procjena uticaja na ljudska prava (HRIA) za AI i etičkih smjernica za korištenje
Podrška razvoju i uvođenju obaveznih procjena uticaja na ljudska prava (HRIA) za sve „visokorizične“ AI sisteme, uključujući procjene usmjerene na rodna pitanja, prije njihove primjene u javnim institucijama. Pored toga, jačanje tehničkih kapaciteta za nadzor Agencije za zaštitu ličnih podataka kako bi se osiguralo da korištenje AI u javnoj upravi poštuje temeljna ljudska prava.
-
Jačanje sajber-sigurnosti za MSP
Budući da 90% preduzeća nema sistemski pristup sajber-sigurnosti, ove aktivnosti pružit će cjenovno pristupačna sigurnosna rješenja i obuke za privatni sektor, na osnovu pilot-aktivnosti provedenih u 2025.
Postanimo partneri na ovome
Ostvarimo zajedno: Sajber-sigurnost i provođenje zakona
Ove oblasti su poziv. Ako vaša organizacija može osmisliti, su-finansirati ili zajedno sa nama provesti bilo koju od njih, kontaktirajte nas.